PRAVA OSOBA S INVALIDITETOM

Povlastice osoba s invaliditetom

Temeljem brojnih zakonskih i podzakonskih propisa, osobe s invaliditetom mogu ostvariti različita prava i obaveze. Na ostvarivanje prava utječe stupanj invalidnosti, vrsta invalidnosti, imovinsko stanje invalidne osobe i brojni drugi uvjeti.

Invalidi često nisu upoznati s pravima koja, uz ispunjavanje propisanih uvjeta mogu ostvariti. U ovom članku, autor, stoga, daje detaljan prikaz različitih prava i upućuje invalidne osobe na propise koji ih utvrđuju te navodi koje se povlastice mogu ostvariti temeljem članstva u posebnim udrugama invalida: Hrvatskom savezu udruga tjelesnih invalida odnosno Hrvatskom savezu udruga invalida rada.

UVOD

Priznavanje prava na osnovi invaliditeta uvjetovano je prethodnim utvrđivanjem invaliditeta, odnosno vrste i stupnja težine bolesti ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja i njihovih posljedica na fizički i psihički život pojedinca.

Osobama s trajnim oštećenjem jednog ili više organa i njihovih funkcija (osobama s invaliditetom) nadležna upravna ili druga tijela priznat će zakonom propisana prava tek nakon što od ovlaštenih stručnih tijela dobiju nalaz i mišljenje o njihovoj vrsti i stupnju težine bolesti ili tjelesnog ili mentalnog oštećenja, trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, potpunoj nesposobnosti za rad, preostaloj radnoj sposobnosti, postojanju mogućnosti osposobljavanja za samostalan život i rad, prijekoj potrebi pomoći i njege druge osobe i sličnim čimbenicima o stanju osobe, time da tako utvrđeno stanje i tjelesno oštećenje predstavlja temelj za ostvarivanje prava.

ČLANSTVO U ODGOVARAJUĆOJ UDRUZI INVALIDA KAO PREDUVJET ZA OSTVARIVANJE POVLASTICE

Temeljem članstva u temeljnoj udruzi invalida rada, postaje se članom Hrvatskog saveza udruga invalida rada koji ima 36 temeljnih udruga na području Republike Hrvatske, a time i preko 15.000 članova. Međutim, treba napomenuti da je prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Republici Hrvatskoj registrirano 429.421 osoba s invaliditetom (183.524 žena i 245.897 muškaraca), s time da nisu svi članovi temeljnih udruga.

Većina niže navedenih prava, može se koristiti u svojstvu člana Hrvatskog saveza udruga tjelesnih invalida (skraćeno HSUTI), odnosno Hrvatskog saveza udruga invalida rada (skraćeno HSUIR), a gdje invalidne osobe mogu dobiti i detaljnije informacije o uvjetima, postupku, načinu i opsegu ostvarivanja pojedinih prava..

Ovo je posebno važno zbog toga što se pojedina prava ili povlastice mogu ostvarivati samo uz predočenje posebne iskaznice o članstvu  u pojedinoj udruzi. Također, pojedina prava se mogu ostvarivati na razini države, a pojedina samo na razini lokalne samouprave, time da o takvim lokalnim pravima najbolje informacije mogu dati samo odgovarajuće udruge invalida na lokalnoj razini.

Telefonska pretplata

Pogodnosti pri korištenju telefonskih usluga uz 50% popusta u cijeni pretplate i s dodatnih 20 besplatnih minuta, odnosi se na invalide s tjelesnim oštećenjem od 70% i više. Civilni i ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata s utvrđenim stupnjem oštećenja organizma do 70% imaju pravo na 20 kuna besplatnih telefonskih razgovora mjesečno, a oni s 80% i više tjelesnog oštećenja imaju pravo na 40 kuna besplatnih telefonskih razgovora.

Ove se povlastice ostvaruju putem udruge uz predočenje preslike rješenja o tjelesnom oštećenju i jedne uplatnice i jedne uplatnice telefonskog računa, time da se ovaj popust ostvaruje pod uvjetom da priključak glasi na ime osobe s invaliditetom.

2.2. Popust tvrtke T – mobile na pretplatu  za mobilni telefon

Tvrtka T – Mobile odobrava 25% popusta na mjesečnu pretplatu korisnicima – osobama s invaliditetom za tarifne modele Trend, Classic, Active, Pro i Dana. Slijepe i gluhe osobe, osobe oboljele od distrofije, osobe s cerebralnom ili dječjom paralizom, dijalizirani i transplantirani bolesnici, paraplegičari, oboljeli od reumatoidnog artritisa i multiple skleroze, invalidi rada, te vojni invalidi Domovinskog rata s invaliditetom većim od 80% mogu ostvariti navedeni popust dolaskom u T – com centar ili kod T – Mobile partnera uz predočenje rješenja o tjelesnom oštećenju i članske iskaznice ili potvrde Udruge. Navedeni popust vrijedi za telefonske priključke sa ili bez ugovora na 12 mjeseci za nove i postojeće korisnike.

2.3.Radio i televizijska pretplata

Na temelju odluke Upravnog odbora HRT od 23. siječnja 2002. godine članovi udruga osoba s invaliditetom s odgovarajućim dijagnozama bolesti i stupnjem tjelesnog oštećenja imaju pravo na povlaštenu tarifu televizijske pretplate(45%). Tu povlasticu mogu ostvariti članovi Udruge ovih dijagnoza: mišićna distrofija, cerebralna paraliza, dječja paraliza, paraplegija, tetraplegija, skleroza multipla, amputacija donjih ekstremiteta i oštećenje organa za kretanje uz uvjet da stupanj tjelesnog oštećenja bude 80% i više.

Rješenje o povlaštenoj RTV pretplati donosi odjel pretplate HRT po zahtjevu RTV pretplatnika svakih pet godina. Zahtjevu se prilaže obrazac «Liječnička svjedodžba» ( dobiva se u Udruzi) kojeg ovjeravaju Udruga i izabrani liječnik uz obvezu upisa dijagnoze bolesti i stupnja tjelesnog oštećenja. U tu svrhu tražitelj mora predočiti i liječniku i Udruzi vjerodostojne dokaze o uzroku invaliditeta i stupnju tjelesnog oštećenja.

2.4.Povlastice u gradskom i lokalnom prometu

Temeljem odluke Upravnog odbora  ZET – a od 24. studenoga 1992. godine određenim kategorijama osoba s invaliditetom može se odobriti izdavanje pokazne karte za besplatan prijevoz tramvajem, uspinjačom, autobusom, te prigradskom željeznicom. To se odnosi na sve osobe s invaliditetom koje nisu u radnom odnosu, a imaju tjelesno oštećenje od najmanje 70% gornji ili donjih ekstremiteta, te neuromišićnih oboljenja prema Zakonu o listi tjelesnih oštećenja (Nar. Nov., br. 162/98).

Ovu povlasticu osoba s invaliditetom ostvaruje putem udruge u koju je učlanjena, uz predočenje preslike rješenja o tjelesnom oštećenju i jedne fotografije, a odnosi se na osobe s invaliditetom koje imaju stalno boravište izvan Grada Zagreba, koriste povlastice ako su one propisane na njihovom području.

2.5. Članske pogodnosti u HAK – u

Hrvatski auto – klub odobrio je članovima udruga osoba s invaliditetom posebne članske pogodnosti, a koje osobe s invaliditetom ostvaruju putem svojih udruga. Naime, članovi Udruge kod učlanjenja u HAK plaćaju umanjenu članarinu i po sniženoj cijeni dobivaju knjižicu «Auto touring pomoć u RH». Pravo na te pogodnosti imaju tjelesni invalidi s 40% i više tjelesnog oštećenja, te osobe s distrofijom i cerebralnom i dječjom paralizom s 80% tjelesnog oštećenja odnosno 60% oštećenja organa za kretanje, i to:

– vlasnici osobnih automobila koji sami upravljaju vozilom;

– jedna od osoba ovlaštenih u prometnoj dozvoli za upravljanje vozilom u vlasništvu invalida koji zbog težine invaliditeta ne može upravljati vozilom, te

– roditelj ili skrbnik osobe s invaliditetom koji osobni automobil koristi za zadovoljavanje potreba te invalidne osobe.

2.6. Pomoć članovima

Udruga  redovitim članovima dodjeljuje pomoć u novcu i naravi radi ublažavanja njihovih trenutačnih materijalnih i drugih neprilika. Te pomoći su povremene i ovise o raspoloživim sredstvima prikupljenim po posebnim programima, a dodjeljuju se za naknadu dijela troškova za smještaj pratitelja invalidne osobe tijekom medicinske rehabilitacije, za nabavu lijekova i ortopedskih i drugih pomagala, nabavu knjiga i učila tijekom školovanja, te za prilagodbu stana i pristupa zgradi.

Članovi Udruga mogu koristiti besplatno pravno savjetovalište, odnosno pravnu pomoć u svezi dobivanja informacija, uputa, sastavljanja molbi, žalbi, tužbi, i drugih podnesaka i predstavki, i to iz područja: mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, radnih odnosa, kaznenog postupka, izvanparničnog postupka, parničnog postupka, upravnog postupka, itd.

PRAVA PO OSNOVI INVALIDITETA IZ ZDRAVSRVENOG OSIGURANJA

Oslobađanje od plaćanja participacije

Prema članku 21. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. Nov., br. 85/06. i 118/09.), osobe s invaliditetom i druge osobe s priznatim pravom na pomoć i njegu druge osobe u obavljanju većine ili svih životnih funkcija prema posebnim propisima, osobe s najmanje 80% tjelesnog oštećenja i tjelesno hendikepirane osobe, oslobođene su plaćanja doplate do pune cijene zdravstvene zaštite.

Oslobađanje od plaćanja administrativne pristojbe

Prema članku 28. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju obveze plaćanja administrativne pristojbe oslobođeni su invalidi s oštećenjem organizma od najmanje 80% prema posebnim propisima. Pravo na oslobađanje od plaćanja pristojbe invalidi dokazuju potvrdom koju izdaje HZZO na temelju vlastite evidencije ili pisanog zahtjeva i rješenja nadležnog tijela o utvrđenom oštećenju organizma.

PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

Invaliditet i invalidi rada

Članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju (Nar. Nov., br. 102/98., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 38/05. i 92/05.) propisuje da invaliditet postoji: (1) kada kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opća nesposobnost za rad), i (2) kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenje, radna sposobnost trajno smanjena više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad).

Profesionalna rehabilitacija

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik, odnosno invalid rada kod kojega nastane invaliditet prije navršene 50. godine života, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. Invalid rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine.

Invalidska mirovina

Osiguranici kojima je temeljem invaliditeta utvrđena opća nesposobnost za rad ili profesionalan nesposobnost za rad stječu pravo na invalidsku mirovinu. Ako je invaliditet nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Osiguranik kod kojega je invaliditet nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada stječe pravo na mirovinu pod uvjetom da nije navršio 65 godina života (muškarac) odnosno 60 godina života (žena) i da mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka.

Naknada za tjelesno oštećenje

Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Naknada za tjelesno oštećenje ovisi o postotku oštećenja utvrđenom prema odredbama Zakona o Listi tjelesnih oštećenja (Nar. Nov., br. 162/98.), odnosno Zakona o Listi profesionalnih bolesti (Nar. Nov., br. 162/98), a visina naknade određuje se prema Odluci o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnog oštećenja i o usklađivanju novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja za određenu kalendarsku godinu, odnosno dio godine.

Mirovinski staž s povećanim trajanjem

Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (Nar. Nov., br. 71/99.) propisano je da invalidnim osobama koje su zaposlene, tj. osigurane kao slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih mišićnih i neuromišićnih bolesti, paraplegije, cerebralne i dječje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, slijepe osobe te osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, staž osiguranja računa s povećanim trajanjem (svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci). Također im se snižava dobna granica za starosnu mirovinu, i to po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem. Kako bi se ostvarilo to pravo, služba vještačenja područne službe Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje treba utvrditi svojstvo osiguranika s gore navedenim oboljenjima.

DOPLATAK ZA DJECU

 Člancima 10., 12., 22. i 38. Zakona o doplatku za djecu (Nar. Nov., br. 94/01. i 138/06.) utvrđene su pogodnosti za primanje doplatka za djecu s invaliditetom. Za dijete s težim oštećenjem zdravlja određuje se doplatak za djecu u svoti 25% od proračunske osnovice, neovisno o visini ukupnoga mjesečnog dohotka po članu kućanstva. Uz to, djetetu s težim oštećenjem zdravlja koje je nastalo prije navršene 18. godine života pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života. Korisnicima koji su ostvarili doplatak za djecu s težim oštećenjima zdravlja utvrđenom prema propisima iz socijalne skrbi do 1. siječnja 2002. godine do donošenja posebnog propisa o pravima osoba s invaliditetom pripada pravo na doplatak za djecu i nakon navršene 27. godine života.

PRAVA PO OSNOVI SOCIJALNE SKRBI ( Zakon o socijalnoj skrbi NN 157/2013. Od 13.12.2023.)

1. Zajamčene minimalne naknade. Priznaju se samcu ili kućanstvu koji nemaju sredstva za uzdržavanje u visini 100% osnovice koju određuje vlada RH za samohranog roditelja, 00% osnovice za odraslog člana kućanstva i 40% osnovice za dijete. Sadašnja osnovica ( kolovoz 2023.) iznosi 66,36 eura ( 500 kn).

2. Naknada za troškove stanovanja . Priznaje jedinica lokalne samouprave (JLS) i to korisniku zajamčene minimalne naknade.

3. Troškovi ogrijeva. Odobrava JLS i to 3m3 godišnje ili u novčanom iznosu kojeg odredi JLS.

4. Naknada za osobne korisnike smještaja. Ako osoba nije u mogućnosti svojim prihodima osigurati potrebni smještaj za organizirano stanovanje ima pravo na 20% osnovice koju propisuje vlada RH.

5. Jednokratne naknade. Centar za socijalnu skrb priznaje samcu ili kučanstvu pomoć u smještaju, odjeći, obući , osnovnim predmetima u kućanstvu – novac ili stvari u naravi, zbog trenutnih materijalnih teškoća (rođenje ili školovanje djeteta, bolest ili smrt člana obitelji).Naknada iznosi pet osnovica za smca i sedam osnovica za kučanstva.

5.1 Uvećana jednokratna naknada. Daje Centar za socijalnu skrb nakon davanja socio-anamnestičkih podataka. Iznos do maksimalno 10000 kn.

5.2 Jednokratna naknada za pogrebne troškove. Za korisnike zajamčene minimalne naknade i korisnike smještaja i org. smještaja. Centar za socijalnu skrb priznaje osnovne troškove pogreba i troškove prijevoza.
6. Naknade u vezi s obrazovanjem

6.1 Naknada za redovito studiranje. Korisnicima usluge smještaja odnosno organiziranog stanovanja priznaje se pravo za naknadu redovitog studiranja u iznosu četiri osnovice koje propisuje vlada RH.

6.2 Naknada za troškove smještaja u učeničkom domu. Odnosi se na djecu uzrasta do srednje škole ako je dijete samohranog roditelja ( i mjesečni prihod je jednak ili manji od dvije osnovice), akoje dijete pod skrbništvom , prihod manji od 250% osnovice, ako je dijete u udomiteljskoj obitelji, a škola je izvan mjesta stanovanja.

6.3 Naknada za troškove prijevoza. Priznaju se osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju , ako se koristi osobno vozilo ili ako nema mogućnosti prijevoza. Priznaje se iznos koji odgovara najjeftinijim cijenama lokalnog prijevoza.

7. Osobna invalidnina. Priznaje se djetetu ili osobi kod kojih je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta- oštećenje funkcionalne sposobnosti prema propisima vještačenja i metodologijama vještačenja, a u svrhu udovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se u iznosu od 350% osnovice koju je odredila vlada RH, a to je na dan 17.kolovoza 2023. 232,26 eura ( 1750 kn).Pravo se ne priznaje osobama koje imaju usluge smještaja i org. stanovanja, posjeduju nekretnine od kojih imaju prihode te ako ostavaruju druge prihode.

8. Doplatak za njegu i pomoć . Za osobe koje ne mogu same udovoljiti osnovnim životnim potrebama- prehrana, čišćenje, nabava namirnica, oblačenje, svlačenje, osobna higijena
itd.Za težu invalidnost to je 100% osnovice, smanjeni iznos od 70% osnovice za slijepost i gluhost.

9. Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja. Za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Određuje Centar za socijalnu skrb u iznosu od pet osnovica koju donosi vlada RH.

10. Naknada do zaposlenja. Za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Nakon školovanja ili studiranja, a najmanje s navršenih 15 godina starosti. Određuje Centar za socijalnu skrb i to u iznosu od 70% osnovice.

11. Socijalne usluge

1. Prva socijalna usluga
2. Savjetovanje i pomaganje
3. Pomoć u kući
4. Psihosocijalna pomoć
5. Rana intervencija
6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja
7. Boravak
8. Smještaj
9. Organizirano stanovanje

Zakon o inkluzuvnom dodatku

Novi Zakon o inkluzivnom dodatku NN 156/23. koji je stupio na snagu 1.1.2024. Članak 9 Zakona, pravo imaju osobe s 3. ili 4. stupnjem tjelesne invalidnosti. Članak 13. Zakona govori o razinama potpore. Vještačenjem se treba utvrditi razina potpore, a zahtjev za dodatak nakon toga treba predati u Hrvatski zavod za socijalni rad. Zakon je doživio mnoge kritike jer ima uključene klauzule mat. vlasništva.

zahtjev za priznavanje prava na inkluzivni dodatak

Zaštita sudionika rata

Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Nar. Nov. Br. 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 94/01. i 103/03.) uređuju se prava i posebna zaštita ratnih vojnih invalida iz II. Svjetskog rata, mirnodobskih vojnih invalida, civilnih invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji, i to po osnovi oštećenja organizma i gubitka člana obitelji, te po osnovi materijalnih potreba korisnika.

Oni imaju po osnovi oštećenja organizma pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, posebni dodatak, kupališno i klimatsko liječenje, profesionalnu rehabilitaciju, pomoć u troškovima liječenja i nabavi ortopedskih pomagala, besplatne udžbenike, stipendiju, prednost pri zapošljavanju i smještaju u domove socijalne skrbi, neplaćanje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta.

Skrb o Hrvatskim braniteljima

Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Nar. Nov. Br. 174/04. i 92/05.) i propisima donesenim na temelju njega osigurava se posebna zaštita članova obitelji poginuloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja, članova obitelji umrlih hrvatskih ratnih vo0jnih invalida iz Domovinskog rata od I. Do IV. Skupine, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, te hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja pod propisanim uvjetima imaju pravo na obiteljsku invalidninu, povećanu obiteljsku invalidninu, uvećanu obiteljsku invalidninu, obiteljsku mirovinu, prednost pri zapošljavanju, prvenstveno pravo na zakup poslovnog prostora, novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, carinske i porezne olakšice, oslobađanje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, prednost pri upisu u obrazovne ustanove, stipendiju, prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove, besplatne udžbenike, opskrbninu, doplatak za pomoć u kući, obnovu, stambeno zbrinjavanje, oslobađanje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi, te prednost pri smještaju u umirovljeničke domove.

PRAVA PO OSNOVI RADNOG ODNOSA I ZAPOŠLJAVANJA

Invaliditet i smanjena radna sposobnost

Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. Nov. Br. 143/02. i 33/05.) osoba s  invaliditetom je osoba kod koje postoji tjelesno, osjetilno ili mentalno oštećenje koje za posljedicu ima trajnu ili najmanje 12 mjeseci smanjenu mogućnost zadovoljavanja osnovnih potreba u svakodnevnom životu.

Osoba s invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti je osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvjetima rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu trajnu ili na najmanje na 12 mjeseci smanjenu mogućnost radno se osposobiti i zaposliti pod općim uvjetima.

Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrđuju nadležna tijela vještačenja prema propisima iz socijalne skrbi i mirovinskog osiguranja, te državne uprave za hrvatske branitelje i za vojne i civilne invalide rata. Postupak se pokreće na zahtjev same osobe, njezinih roditelja, zakonskog zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite, socijalnog radnika ili defektologa.

Profesionalna rehabilitacija

Osoba s invaliditetom ima pravo na profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta ili uspješnosti rehabilitacijskog postupka i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenim i posebnim programima.

O načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom odlučuje područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na zahtjev same nezaposlene osobe, njezinih roditelja, zakonskih zastupnika, skrbnika, izabranog liječnika, socijalnog radnika ili defektologa, a uz zahtjev treba priložiti dokaze o utvrđenom invaliditetu i o smanjenoj radnoj sposobnosti.

Profesionalnu rehabilitaciju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola ili pak druga pravna osoba koja ispunjava propisane uvjete za takvo osposobljavanje. Praktični dio osposobljavanja za rad izvodi se kod poslodavca a iznimno u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju ili u specijaliziranoj obrazovnoj ustanovi.

Olakšice i poticaji pri zapošljavanju

Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na porezne olakšice predviđene posebnim propisom, pravo na novčane poticaje, te pravo na poticaje utvrđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Fondom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne i područne samouprave ili drugim poslodavcem. Ta prava pripadaju poslodavcu i osobi s invaliditetom koja se samozapošljava bez obzira na to je li osoba s invaliditetom bila prethodno prijavljena službi za zapošljavanje.

Zakon o porezu na dohodak (Nar. Nov. Br. 177/04.) u članku 56. određuje da obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost (obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva) imaju pravo na umanjenje dohotka za iznos isplaćenih plaća s doprinosima na plaće za novozaposlene osobe s invaliditetom u trajanju od tri godine od dana zaposlenja.

Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom ima pravo na novčani poticaj u visini uplaćenih doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i za zapošljavanje.

Poslodavac može dobiti i značajne poticaje temeljem posebnog ugovora kod zapošljavanja osobe s invaliditetom, a koji mogu biti: jednokratna materijalna davanja, sredstva za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada, kreditna sredstva pod povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osoba s invaliditetom,. Te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili za sufinanciranje dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada.

Pravo na zaposlenje u drugim poslovima

Ako kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela, ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je sposoban. Ti poslovi, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti sve što je u njegovoj moći da takvom radniku osigura odgovarajuće poslove. Ponuda drugih poslova mora biti u pisanom obliku.

Profesionalnu nesposobnost za rad ili neposrednu opasnost od invalidnosti utvrđuje nadležno tijelo Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Ograničenje otkaza

Člankom 85. i 153. Zakona o radu (Nar. Nov. Br. 137/04. – pročišćeni tekst i 68/05.) propisano je da se radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, ugovor o radu može otkazati samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća. Ako kod poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, suglasnost daje nadležna služba zapošljavanja.

Radničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošljavanja, dat će poslodavcu suglasnost na otkaz ugovora o radu, ako poslodavac dokaže da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da takvom radniku osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako dokaže  da je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima, u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštene osobe, odnosno tijela. Ako radničko vijeće, odnosno nadležna služba zapošljavanja uskrati suglasnost na otkaz, suglasnost može nadomjestiti sudska ili arbitražna odluka.

Otkazivanjem ugovora o radu bez prethodne suglasnosti radničkog vijeća poslodavac bi učinio teži prekršaj iz radnog odnosa temeljem odredbe iz članka 247. stavak 1. točka 31. Zakona o radu.

Zabrana diskriminacije

Zakon o radu zabranjuje svaki oblik izravne ili neizravne diskriminacije osobe koja traži posao i osobe koja se zaposli na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovinskog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća (članak 2. stavak 1.). Pri tome je člankom 3. Zakona o radu propisan izuzetak od zabrane diskriminacije, koja uključuje i davanje posebnih pogodnosti pojedinim kategorijama radnika. Sve mjere predviđene Zakonom o radu ili posebnim zakonom i odredbe Zakona o radu ili posebnih zakona, kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu koje se odnose na posebnu zaštitu i pomoć određenim kategorijama radnika, a posebice one o zaštiti invalida, starijih radnika, trudnica i žena koje koriste neko od prava iz zaštita majčinstva, kao i odredbe koje se odnose na posebna prava roditelja, posvojitelja i skrbnika ne smatraju se diskriminacijom niti smiju biti temelj diskriminacije. Prema tome, pogodnosti koje se daju invalidima, ne smatraju se diskriminacijom ostalih.

Pravo na dopust ili na skraćeno radno vrijeme

Prema odredbi članka 72. Zakona o radu i Pravilnika o stjecanju prava na dopust do sedme godine djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju (Nar. Nov., br. 47/96,) jedan od roditelja djeteta s težim oštećenjima, koje ovisi o pomoći i njezi druge osobe, ima pravo na plaćeni dopust ili pravo na rad s polovicom radnog vremena. Ovo pravo ostvaruje se pod uvjetom da su oba roditelja zaposlena s punim radnim vremenom, te da roditelj sam brine i njeguje dijete, time da se zamolba za priznavanjem tog prava podnosi nadležnom Centru za socijalnu skrb.

Zaštita roditelja invalidnog djeteta

Roditelju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu i korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka korištenja tih prava poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.

Otkaz je ništav ako zaposlenik u roku 15 dana od dana dostave otkaza obavijesti poslodavca da se koristi tim pravom i o tome mu podnese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Člankom 118. Zakona o radu propisano je da otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti, zatim za vrijeme kada roditelj koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, te kada koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom.

7.9. Otpremnina, školovanje i stručno osposobljavanje

Zakon o radu u članku 85. predviđa da radnik koji pretrpi ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao. Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac. Iako ovo pravo nije izravno vezano uz profesionalnu nesposobnost za rad ili neposrednu opasnost od nastanka invalidnosti, ipak držimo da ga valja spomenuti i u ovom kontekstu.

PRAVA NA OSNOVI MOBILNOSTI

 Mobilnost osoba s invaliditetom bitno ovisi o tome kako su izgrađeni i uređeni prostori, objekti i sredstva u njihovoj životnoj i radnoj okolini. Ohrabruje saznanje da se to posljednjih godina mijenja najbolje u različitim oblastima života od javnih objekata i prometnica, preko prijevoznih sredstava do plaža i rekreativnih prostora.

Osiguranje pristupačnosti

Zakon o gradnji (Nar. Nov. Br. 175/03. i 100/04.) utvrđuje da građevine javne i poslovne namjene moraju biti projektirane i izgrađene tako da osobama smanjene pokretljivosti osiguraju nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad u građevini. Zakon također propisuje i sankcije ta kršenje odredbi o osiguranju nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada u građevini osobama smanjene pokretljivost, a kaznama podliježu kako projektanti i izviđači, tako i osobe ovlaštene za nostrifikaciju projekata i izdavanje dozvola za gradnju.

Znak pristupačnosti

Pravo na znak pristupačnosti za parkiranje vozila na posebno označenim parkirališnim mjestima za osobe s invaliditetom koje imaju oštećenje  na organima za kretanje od najmanje 70% ostvaruje se na temelju Pravilnika o znaku pristupačnosti (Nar. Nov., br. 16/05. i 66/05.) koji uvodi jedinstvenu identifikacijsku karticu u cijeloj hrvatskoj, temeljem europskih standarda. Osoba koja posjeduje prilagođeno vozilo može tražiti poseban znak za označavanje svog vozila, odnosno znak pristupačnosti koji joj omogućava parkiranje vozila na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

Putovanje željeznicom i brodom

Prema odredbama Zakona o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu (Nar. nov., br. 97/100. i 101/00.) te Pravilnika o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastice u unutarnjem putničkom prometu (Nar. Nov., br. 14/01.), pravo na povlasticu imaju:

– slijepe osobe koje imaju do 10% sposobnosti vida;
– gluhe i gluhoslijepe osobe;
– osobe s mentalnom retardacijom (težom i teškom);
– tjelesno invalidne osobe s oštećenjem organa za kretanje od najmanje 70%
– kronični bubrežni bolesnici na kemodijalizi;
– osobe koje po posebnim propisima ostvaruju prava na doplatak za pomoć i njegu druge osobe;
– invalidna djeca čiji roditelji ostvaruju pravo na dopust do sedme godine djetetova života;
– roditelji koji imaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju;
– vojni i civilni invalidi rata.

Radi se u povlastici od 75% od cijene vozne karte, i to za četiri putovanja godišnje željeznicom i brodom, a temeljem zahtjeva koji se podnosi Odjelu za upravno pravne poslove pri Gradskom uredu za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Zagreb, dok su izvan grada Zagreba za podnošenje zahtjeva nadležne županije po mjestu boravišta osobe s invaliditetom.

SMART kartice za korištenje autoceste

 Temeljem odredni Zakona o javnim cestama (Nar. Nov., br. 180/04. i 138/06.), Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka donijelo je Pravilnik o postupku i načinu ostvarivanja prava na  oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine (Nar. Nov., br. 143/06.), a koji se primjenjuje od 1. siječnja 2007. godine.

Postupak izdavanja smart kartice radi oslobađanja od plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom (most, tunel, vijadukt, itd.) započinje podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka, Upravi cestovnog prometa, u Zagrebu uz koji treba dostaviti dokaz o određenom postotku tjelesnog oštećenja te priložiti i upravnu pristojbu u iznosu od 70,00 kuna.

Osoba s invaliditetom uz pisani zahtjev, prilaže sljedeću dokumentaciju:

– presliku prometne dozvole i knjižice vozila (iznimno ako je zahtjev podnesen prije registracije, osoba s invaliditetom prilaže dokaz o vlasništvu osobnog automobila),

– rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili rješenje nadležnog tijela po propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili rješenje nadležnog tijela po propisima o posebnoj zaštiti vojnih invalida i civilnih invalida rata.

Nakon toga, osoba s invaliditetom daje na uvid djelatnicima Hrvatskih autocesta d.o.o. rješenje koje joj je izdalo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, kako bi ostvarila pravo na izdavanje potvrde/smart kartice radi oslobađanja od plaćanja cestarine za uporabu autocesta i objekata s naplatom. Kao posebna novina u odnosu na do sada važeće potvrde/smart kartice uvedena je obvezna fotografija osobe s invaliditetom na prednjoj strani te ime i prezime osobe s invaliditetom. Naknada za izdavanje potvrde/smart kartice iznosi 20,00 kuna u slučaju osobnog preuzimanja.

Osiguranje vozila

I odgovarajuća društva pokazuju razumijevanje i zanimanje za potrebe osoba s invaliditetom, pa za njih uvode određene pogodnosti kod osiguranja vozila. Ta pogodnost iskazuje se u uvođenju dodatnog popusta od 10 do 10 posto kod plaćanja premije za godišnje osiguranje osobnog automobila.

Godišnja naknada za ceste pri registraciji osobnog automobila

Godišnju naknadu za ceste pri registraciji osobnog vozila ne plaćaju osobe s tjelesnim oštećenjem najmanje 80% kao i nižim postotkom, ali najmanje 60% ako se odnosi na oštećenje nogu, a što je propisano odredbama Zakona o javnim cestama, te Pravilnika o postupku i načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanje godišnje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine. Osoba s invaliditetom daje na uvid djelatnicima stanice za tehnički pregled pri postupku registracije vozila rješenje koje joj je izdalo Ministarstvo, mora, turizma, prometa i razvitka kako bi ostvarila pravo na naljepnicu radi ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade za uporabu javnih cesta. Naknada za izdavanje naljepnice iznosi 17,00 kuna.

Međutim, ukoliko se prilikom postupka tehničkog pregleda utvrdi da je osobni automobil označen naljepnicom, a vlasnik nema pravo na oslobađanje od plaćanja godišnje naknade, stanica za tehnički pregled dužna je ukloniti naljepnicu te o tome obavijestiti Ministarstvo mora, Turizma, prometa i razvitka.

8.7. Oslobađanje od plaćanje carine

Temeljem uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (Nar. Nov., br. 5/07.) osobe s invaliditetom, uz određene uvjete, ne plaćaju carinu pri uvozu osobnog automobila ako imaju tjelesno oštećenje, i to:

– 80% ili više tjelesnog oštećenja nastalog zbog oštećenja donjih ekstremiteta, odnosno oštećenja hrptenjače ili centralnog živčanog sustava, koje ima za posljedicu oštećenja funkcije donjih ekstremiteta, i

– 100% zbog oštećenja donjih i drugih ekstremiteta, funkcije bubrega (dijalizirani bolesnici), vida (slijepe osobe), te tetraplegijskih i paraplegijskih bolesti.

Godišnji porez na osobni automobil

 Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju invalidne osobe koje su za isti osobni automobil bile u cijelosti oslobođene plaćanja carine (članak 18. st. 2 . Zakona o financiranju jedinice lokalne samouprave i uprave – Nar. Nov., br. 117/93., 33/00., 73/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03. i 132/06.).

OSTALA PRAVA TEMELJEM INVALIDNOSTI

Primici bez oporezivanja

Socijalni primici osoba s invaliditetom (osim plaća i mirovine) ne smatraju se dohotkom i ne podliježu oporezivanju prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. Nov., br. 177/04.). Prema stavku 2. iz članka 9. i stavku 2. iz članka 15. Zakona, primici osoba s invaliditetom, kao što su invalidnina, doplatak za njegu i pomoć druge osobe, zaštitni dodatak uz mirovinu, doplatak za djecu, novčana naknada zbog tjelesnog oštećenja, potpora zbog zbrinjavanja ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, naknada plaće invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, te druge socijalne potpore ne smatraju se dohotkom i ne oporezuju porezom na dohodak.

Povećani osobni odbitak pri obračunavanju poreza na dohodak

Stavkom 1. iz članka 36. Zakona o porezu na dohodak utvrđeno je, da se ukupan iznos ostvarenog dohotka umanjuje za osnovni osobni odbitak u visini od 1.600,00 kuna, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez. Korisnicima mirovine priznaje se osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, najmanje 1.600,00 kuna do najviše 3.000,00 kuna mjesečno. Također je određeno da se poreznom obvezniku može uvećati osobni odbitak u visini 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za svakog uzdržavanog člana uže obitelji i za prvo dijete, za drugo dijete 0,7, za treće dijete 1,0, za četvrto 1,4, za peto 1,9, a za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka se progresivno povećava, i to za 0,6, 0,7, 0,8, itd. U odnosu na faktor osnovnog osobnog odbitka za prethodno dijete.

Za osobe s invaliditetom važne su odredbe kojima je određeno uvećavanje osobnog odbitka «u visini 0,3 osnovnoga osobnog odbitka  za poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svako svako dijete ako su osobe s invaliditetom». To znači da osoba s invaliditetom, kao porezni obveznik, ima pravo na neoporezivi mjesečni osobni odbitak u iznosu od 2.080,00 kuna umjesto 1.600,00, koliko iznosi neoporezivi mjesečni odbitak a za ostale porezne obveznike, za uzdržavanog invalidnog člana uže obitelji i prvo dijete 1.280,00 kuna, za drugo dijete 1.600,00 kuna, itd. Ako je pak tim osobama «rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu» – tada se osnovni osobni odbitak uvećava za faktor 1,0.

Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, kojima je taj status utvrđen prema propisima Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema članku 53. Zakona o porezu na dohodak ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti.

Pravo na uvećani osobni odbitak po osnovi invalidnosti ostvaruje se podnošenjem vjerodostojnih dokaza o utvrđenom tjelesnom oštećenju, odnosno invalidnosti nadležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave.

Primjena nulte stope PDV-a na ortopedska pomagala

Na temelju članka 10a. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. Nov., br. 47/95. do 90/05.) i članka 57. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. Nov., 60/96. do 153/05.), Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo – implantante, te na ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka prema posebnim propisima HZZO o ortopedskim i drugim pomagalima.

Boravišna pristojba

 Zakon o boravišnoj pristojbi (Nar. Nov., br. 35/95, 42/95., 52/95., 30/99., 64/00. i 42/05.) propisuje da boravišnu pristojbu ne plaćaju (između ostalih) slijepe i gluhe osobe kao i osobe s tjelesnim invaliditetom kada borave izvan mjesta svoga stalnog prebivališta. Ovo se pravo može ostvariti predočenjem rješenja (ili druge isprave) o tjelesnom oštećenju (invaliditetu) ili članskom iskaznicom udruge invalida.

Javnobilježničke, upravne i sudske pristojbe

Organizacije koje se bave zaštitom invalida (udruge invalida) u obavljanju svoje djelatnosti, invalidi Domovinskog rata, supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu, oslobođeni su, Plaćanja:

– Javnobilježničkih pristojbi – temeljem Zakona o javnobilježničkim pristojbama (Nar. Nov., br. 72/94., 74/95., 19/96. i 87/96.);

– Upravne pristojbe – temeljem Zakona o upravnim pristojbama (Nar. Nov., br. 8/96. – 129/06.);

– Sudskih pristojbi – temeljem zakona o sudskim pristojbama (Nar. Nov., br. 26/03. – pročišćeni tekst):

Prijevoz specijalno prilagođenim vozilom po principu od vrata do vrata

 Osobe koje se kreću pomoću invalidskih kolica ili imaju teža kombinirana oštećenja mogu u Gradu Zagrebu koristiti besplatan prijevoz specijalno prilagođenim vozilom, koji se naručuje jedan dan ranije kod Službe prijevoza ZET-a.

Oslobođenje od plaćanja vodne naknade

Temeljem Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (Nar. Nov., br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) od plaćanja vodne naknade oslobađaju se vlasnici, odnosno korisnici zemljišta stariji od 65 godina i osobe koje su zbog invalidnosti nesposobne za rad, ako u domaćinstvu nema drugih članova sposobnih za rad, te ako zemljište nije dano u zakup drugim osobama. Kako bi se ostvarilo ovo pravo, potrebno je uz zahtjev naslovljen na «Hrvatske vode» priložiti pisani dokaz ili dati uvid u pisanu dokumentaciju o ispunjenju uvjeta za oslobađanje od plaćanja naknade.

RAZNI  OBRASCI I  FORMULARI

Liječnička svjedodžba ( oslobađanje od RTV pretplate)

Obrazac za utvrđivanje invaliditeta (dopunsko zdr.osog.,parkirno mjesto, cestarina, registracija) (HZMO)

Obrazac za parkirno mjesto

Obrazac za oslobađanje plaćanja cestarine (HAC)

Obrazac za oslobađanje plaćanja cestarine kod registracije vozila (Stanica za teh.pregled)

Oslobađanje prava plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja (HZZO)

Oslobađanje plaćanja dijela tel. Pretplate (HT)

U skladu s Odlukom  o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi (Nar. Nov. Br. 21/01.), osnovica iznosi 400,00 kuna mjesečno.